ponedjeljak, 1. travnja 2013.

Kako uzgojiti bonsai?

Ljepota istočnjačke umjetnosti uzgoja bonsai drveća sve je cjenjenija i u ostalim zapadnim zemljama. U vrtnim centrima mogu se nabaviti već uzgojena, tradicionalno oblikovana drvca – od kojih većina neće narasti viša od visine koljena. Također možete nabaviti i pribor za uzgoj ovih primjeraka iz sjemena.



Većina drveća i mnogi grmovi, osim sorti najbržeg rasta, mogu se preoblikovati u bonsai drvca. Zimzelen i japanski bijeli bor i Juniperus chinensis sargentii popularni su za sadnju u pojedinačnim posudama i lako ih je uzgojiti. Kad se skupine, ili nasadi, bonsai drveća zajedno posade, obično se puste da rastu ravno. Za to su pogodni javori, breze i hrastovi.

Posuda ili plitica (bonsai znači »sađenje u pliticu« ) sastavni je dio oblika drveta. Plitice za bonsai, s rupicama na dnu i obično vrlo plitke, mogu se nabaviti u raznim oblicima – na primjer, okrugle, ovalne, červrtaste ili šesterokutne. Oku najugodniji materij ali za posude su terakota i prirodni kamen.

Potrebno je godinu ili više kako bi se mladica oblikovala u bonsai drvce. Odaberite primjerke u proljeće ili ljeto, među biljkama čija se glavna stabljika približava promjeru od 10 mm. Ako već rastu u vašem vrtu, ostavite ih ondje. Inače ih posadite u kompost za spororastuće biljke i stavite ih van na zaštićeno mjesto. Odmah počnite spiralno oblikovati biljku. Oko vrha svake mladice omotaj te tanku žicu i savijte ga do zemlje u posudi. Da biste zadržali vrh u tom položaju, zavežite ga koncem pričvršćenim ispod ruba posude.

Do zime, glavna stabljika bi trebala narasti čitavih 10 mm u promjeru i biti spremna za sljedeći korak oblikovanja. Odrežite glavnu stabljiku oko 150 mm od osnove biljke. Pažljivo izvadite drvce iz zemlje ili posude i podrežite mu korijenje za otprilike jednu trećinu, kako bi stalo u pliticu za bonsai. Stavite drvce u pliticu i mekanom, tankom žicom učvrstite mu korijenje kroz rupice u dnu plitice. Omotajte još žice oko stabljike i grana kako biste ih savili prema željenom obliku. Oko stabljike i grana ravnomjerno namotajte žicu prema gore pod kutom od 45 stupnjeva. Nemojte previše zatezati žicu niti je križati. Ispunite pliticu kompostom za spororastuće biljke te na vrh stavite sloj mahovine, što će izgledati poput trave. Stavite drvce van, na zaštićeno mjesto.

Nakon jedne godine, glavni korijen bonsai drvca treba orezati drugi put, a drvo ponovno omotati žicom kako bi imalo mjesta za rast. Daljnje oblikovanje može se nastaviti otkidanjem izboja prstima. Veličina listova bjelogoričnog drveća ili širokolisnih zimzelena može se smanjiti odsijecanjem listova (ali ne i njihovih peteljki) u rano ljeto ili sredinom ljeta.

Većinu bonsai drvaca treba ostaviti vani sve do zime, kad ih treba držati u kući. Zimi im treba osigurati hladno mjesto zaštićeno od mrazova s dobrim osvjetljenjem. Zalijevajte bonsai drvca dovoljno često kako bi kompost bio umjereno vlažan te ih redovito prskajte vodom. U proljeće i jesen, jednom mjesečno ih počastite prihranom za sobne biljke razrijedenom na četvrtinu jačine.



...NEKE ZABLUDE O BONSAIMA

ZABLUDA O TOME ŠTO JE BONSAI

Početnici često mladicu presađenu u bonsai posudu smatraju bonsaijem. Ali ne čini posuda stabalce bonsaijem već njegove karakteristike. Bonsai je minijaturno stabalce u posudi. To "minijaturno" ne znači samo da je ono nisko rastom i ne treba mladicu staru 3-4 godine visine 30-tak cm zvati bonsaijem. To je samo mladica koja možda jednom postane bonsai.

Najjednostavnije bi mogli reći da je bonsai zakržljalo stabalce i kao takvo se razlikuje od ranije spomenute mladice po svim svojim karakteristikama, maleno je ali ne i mlado već staro i zdepasto, ima namreškanu ili ispucanu koru (ovisno o vrsti), krošnja mu je zgusnuta i razgranjena, listovi su mu manji nego uobičajeno, svojim ukupnim izgledom odražava karakteristike stabla te vrste u prirodnoj veličini.

ZABLUDA O NASTANKU BONSAIJA

Zna se reći da bonsai stabalca jedva preživljavaju u premalim posudama, te da uslijed nedostatka mineralnih tvari i ne mogu narasti viši nego što jesu, te da je to ustvari tajna njihova nastanka. To nije točno. U prirodi često nailazimo na tkz. prirodne bonsaije, koji su nastali uslijed teških životnih uvjeta, nedostatka hranjivih tvari, vode i sl. koji rastu na liticama ili vire iz malenih škrapa. Sama priroda na taj način "proizvodi bonsaije", ali ne i čovjek. Stabalce u posudi ima idealne uvjete: pomno biranu mješavinu zemlje prilagođenu upravo potrebama njegove vrste, dovoljnu količinu vode, dodatno prihranjivanje u sezoni rasta sa mineralnim gnojivima obogaćenim svim potrebnim mikroelementima. Osim toga stabalce se svakih nekoliko godina presađuje u novu zemlju, te mu se orezuje korijen. Dokaz da je stabalcu dobro u posudi je i to što u njoj redovno proživljava izmjenu godišnjih doba, daje plod i cvijet....

Jedna od osnovnih tehnika koja se primjenjuje kako bi već formirano bonsai stabalce održali na određenoj veličini, ili "običnu" biljku učinili bonsaijem je ništa drugo nego orezivanje – tehnika koja postoji otkako se ljudi bave uzgojem biljaka. Orezivanjem se krošnja bonsaija zgušnjava i postiže fina struktura grana. Zašto bi orezivanje bonsaija bilo mučenje, a orezivanje vinove loze na rod nije, kada se u biti radi o istoj tehnici. Orezuje se i živica, začinsko bilje, penjačice, voćke i dr.



savjetnica.com

Nema komentara:

Objavi komentar