ponedjeljak, 1. travnja 2013.

Vitaminske injekcije


Vitaminske injekcije za jačanje imuniteta (vit. C, vit. B1,B6, B12);

Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagana i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Inače je vitamin C poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje, zbog njegovog nedostatka.



Funkcija

Askorbinska kiselina funkcionira kao koenzim u brojnim reakcijama hidroksiliranja i amidiranja. Svojim dehidro-oblikom reverzibilni je oksido-redukcijski sustav, koji ima važnu ulogu u oksido-reduktivnim procesima i u staničnom disanju. Ima veliku ulogu u stvaranju kolagena značajnog za razvoj i regeneraciju tkiva, krvnih žila, kostiju i zuba. Vrlo je važno znati da povećava otpornost organizma prema virusnim i bakterijskim infekcijama uključujući i alergije, učinkovita je kod bolesti dišnih putova i još niz drugih bolesti.
Nedovoljan unos vitamina C može dovesti do avitaminoze. On se najčešće događa kod djece, alkoholičara i starijih osaba. Izraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti, koja se zove skorbut. Patogenetska podloga skorbuta obuhvaća nemogućnost stvaranja kolagena. Najznačajnije se promjene zbivaju na kostima i u krvnim kapilarama (kosti postaju lomljive, zglobovi otiču). Zubi postaju klimavi, a zubno meso je otečeno i krvari. Česta popratna pojava skorbuta je hipokromna anemija.
Mnogi znanstvenici preporučuju uprabu velikih doza askorbinske kiseline čak preventivno za zdraviji život. Ali ne treba pretjerivati, jer prevelike doze mogu dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
Askorbat je jedan od glavnih antioksidantnih spojeva, a njegova funkcija je samostalno uklanjanje molekula slobodnih radikala i mikroba, uz potporu drugih vitamina poput vitamina E, vitamina A i minerala kao što su selen i cink. Vitamin C ima široku lepezu blagotvornog djelovanja na organizam.

„Našem organizmu je potrebno najmanje tri puta više C vitamina od preporučene dnevne doze.“
(Mark Levine)

Prisustvo vitamina C u mokraći ne govori ništa o tome ima li u tijelu dovoljno ili previše tog vitamina. Čak četvrtina ljudi u zapadno-razvijenim zemljama konzumira manje od 35 mg vitamina C dnevno [3], što potkrepljuje činjenica da Vitamin C koji bismo inače konzumirali hranom toplinskom i biokemijskom obradom iščezava, a ono što ipak uđe u tijelo zbog stresa, pušenja i drugih uzroka onečišćenja poput izloženosti smogu i dimu, brzo izgara. Često upotrebljavani lijekovi poput aspirina i kontracepcijskih sredstava brzo troše tjelesne zalihe ovog vitamina.


Albert Szent-Györgyi na festivalu Santa Lucia 1937.g; Stockholm - nagrađen 1937. Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu, zbog otkrića vitamina C i staničnog disanja
Kada je Albert Szent-Györgyi von Nagyrapolt, liječnik otkrio C vitamin zapravo je u namirnicama s askorbinskom kiselinom pronašao čitav kompleks tvari srodan vitaminu C. Upravo je C-kompleks odgovoran za impresivna terapijska dostignuća. C-kompleks je zapravo kompleks tvari točnije askorbata i bioflavonoida. Bioflavonoida kao što je rutin, ima oko 800 vrsta i svi djeluju u sinergiji s vitaminom C. Kada bi u terapijske svrhe koristili čitav C-kompleks tada bi se terapijske doze mogle smanjiti, pa bi uz manje doze imali iste ili bolje učinke.

Vitamin C i infekcije

Vitamin C potiče rad našeg imunološkog sustava i ubija bakterije. Ako ga ima dovoljno gotovo sve stanice u našem organizmu dobijaju potporu od ovog vitamina, ali najveću korist imaju interferon, antitijela i bijela krvna tjelešca (leukociti), koja tijekom bolesti gube vitamin C[4]. Moguće je uspješno liječenje furunkuloze, koja se manifestira kao ružna kožna infekcija koja kao rezultat ima brojne čireve po koži. Vitamin C je uspješan u slučaju kada imamo infekcijom narušena bijela krvna tjelešca. Davan po jedan gram vitamina C bi posve očistilo kožu[5] Međutim žrtve čireva čija su bijela krvna tjelešca normalno djeluju nemaju veće koristi od takvog lječenja.
Trkači maratona s jednim gramom dnevno vitamina C mogu izbjeći infekcije gornjih dišnih putova koje obično nastupaju nakon natjecanja[6]

Virusne infekcije

Vitamin C bi mogao biti neobično dobro sredstvo protiv virusnih infekcija kao što su sindrom kroničnog umora, hepatitis i različite vrste herpesa pa i AIDS-a. Kod virusnih infekcija postoji pravilo tolerancije crijeva koju je razvio Robert F. Cathcart. Što je veća tolerancija crijeva to više vitamina C možemo podnijeti. Kad organizam dokući da ima previše vitamina C crijeva se opuste i izazovu privremeni proljev, a što je bolest ozbiljnija, tolerancija je veća. Kod težih slučajeva mononukleoze, hepatitisa ili AIDS-a pacijenti tjekom dana mogu uzeti više od 50 grama C vitamina bez izazivanja proljeva [7].
Davanje velikih doza vitamina C intravenozno u praksu uvodi Fred Klenner koji je eksperimentirao sa mega dozama vitamina C i tako liječio poliomijelitis kod osoba oboljelih od AIDS-a[8]. Neradi se o posebnoj terapiji protiv AIDS-a, ali se pokazalo u laboratorijskim stručnim istraživanjima da C vitamin blokira razmnožavanje virusa u staničnim kulturama[9], nadalje vitamin C sprječava slabljenje imunološkog sustava. Vitamin C može služiti i za vanjsku primjenu kod liječenja Kaposijevih lezija kao česte komplikacije osoba sa HIV virusom. Manje doze od 100 grama za oboljele od AIDS-a-a nisu toliko djelotvorne.

Bakterijske infekcije

Vitamin C se jednako bori i protiv bakterijskih infekcija. Imunološki sustav pruža dobar odgovor na C vitamin što je dobro jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale pluća ili bronhitisa.C vitamin se dobro nosi sa sa neugodnim infekcijama dišnih putova[10]. Kod akutnog i infektivnog napada, ako imunološki sustav neometano radi pobijedit će oba izazova. Upravo bi tu strategiju trebali koristiti kod prvih znakova pojave neke bolesti svejedno radilo se o virusnoj ili bakterijskoj infekciji. Terapiju treba podupirati s cinkom, vitaminom A i bioflavonoidima.

Prehlada

Dokazi iz više od dvadeset istraživanja govore u prilog tvrdnji o smanjivanju jačine simptoma prehlade. No, vitamin C ne liječi prehladu. Jedan gram dnevno vitamina C može skratiti trajanje prehlade za oko 20%[11], ako se doze povećaju do 6 grama vitamin C se pokazuje nešto djelotvorniji u smanjivanju simptoma prehlade i skraćivanju trajanja.

Astma i alergija

Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama počinje dijelovati kao antihistaminik[12]. No međutim rezultati konzumiranja vitamina C u smislu manjih alergijskih reakcija ne moraju se primjećivati tjednima.
Više od sedam istraživanja ukazuju, da dnevne doze od 1-2 grama vitamina C poboljšavaju funkciju pluća i smanjuju opasnost od asmatićnog napada.[13]. Jednaka količina prema dvostruko slijepoj provjeri štiti bronhijske putove i pluća od niske temperature, peludne groznice i smoga.[14]. Dva grama vitamina C dnevno kod skupine djece i adolescenata posve su uklonila astmu izazvanu tjelesnim naporom.[15]

Karcinom

Mnogi vitamin C smatraju najsnažnijim antikarcenogenim hranjivom.[16] Vitamin C je u ovom području medicine postao slavan, zbog spriječavanja stvaranja nitrosamina, kancerogene tvari. Nitrosamin se u tijelu stvara od nitrata, koji se nalaze u prerađenim mesnim namirnicama, duhanu, ali i u prirodnim želučanim izlučevinama. Djalovanje vitamina C ovdje doprinosi sprječavanju nastanka raka u želucu i gastrointestinalnom sustavu. Gram ili više askorbata dnevno smanjuje opasnost od raka želuca i predtumorskih lezija[17]. Vitamin C štiti od raka dojke[18]. crvikalnog raka te predtumorskih promjena stanica (cervikalna displazija). Nedovoljna konzumacija ovog vitamina povećava opasnost od raka gušterače, dok optimalna doza smanjuje tu opasnost.
Osamdeset i osam populacijskih studija je pokazalo, da vitaminom C možemo preventivno djelovati kod sljedećih malignih bolesti: rak debelog crijeva, rak mokraćnog mjehura, rak endometrija i raka jednjaka[19].
Kod osoba s karcinomom u završnoj fazi vitamina C podiže kvalitetu preostalog života i produljuje ga. Rađeno je istraživanje na 100 ljudi u završnoj fazi te opake bolesti sa količinom od 10 grama dnevno. Preživjeli su četiri puta dulje od očekivanog[20], a nakon samo 5 dana terapije pacijenti su izjavljivali, da se osjećaju bolje, jače i prisebnije također im se poboljšao i tek. Brojne studije potvrđuju isto za višegramske doze C vitamina[21].
Vitamin C nije lijek protiv raka, ali pomaže tijelu svojim omatanjem u tkiva na način da štiti zdrave stanice pa se karcenogene stanice teže šire preko zdravog tkiva. Dokazano je da Vitaminom C možemo smanjiti posljedice konvencionalnih terapija protiv raka (kirurški zahvati, zračenje i kemoterapija) koje destruktivno djeluju na askorbate. Askorbinska kiselina već u dozi od 40 grama pojačava pozitivno djelovanje kemoterapije, a smanjuje one negativne popratne pojave kemoterapije kao što je opadanje kose.[22].

Srčane bolesti

Mala količina vitamina C u tkivima predstavlja stvarnu opasnost od srčanih bolesti[23]. Sprječava pretvorbu masnoća u aterosklerotične naslage[24]. Spriječava oksidaciju lipoproteina male gustoće. Izvedeno je istraživanje nad pušačima koji su dnevno uzimali 1 gram vitamina C kojim je dokazana smanjena oksidacija LDL kolesterola[25]. Druga studija ukazuje da je debljina stjenke vratnih karotidnih arterija najveća kod osoba, koje konzumiraju male količine vitamina C, vitamina E i karotenoida[26]. Vitamin E i beta-karoten usporavaju oksidaciju LDL-kolesterola, a potom ju vitamin C posve sprječava.
Gram vitamina C ima dvostruko veći antioksidacijski potencijal od čaše crnog vina, međutim vitamin C ne dijeli loša svojstva alkohola u trošenju mineralnih zalika i nadraživanju jetre. Dokazano je, da velika konzumirana količina askorbinske kiseline povećava koncentraciju dobrog HDL-kolesterola, oblika koji štiti arterije[27]. Kada se dnevno koristi u dozi od dva grama primjećuje se smanjenje broja nenormalnih arterijskih splazama ili stezanja; kod oboljelih od srčanih bolesti[28].
Kako bi se odgovorilo na pitanje djelotvornosti vitamina C, kardiolozi su 119-orici pacijenata nad kojima je bio učinjen angioplastični zahvat davali po 500mg C vitamina dnevno. Uobičajeno je, da zbog ponovnog začepljenja krvnih žila jedna trećina takvih pacijenata bude ponovno podvrgnuta istom operativnom zahvatu, no međutim samo je 14% pacijenata moralo ponoviti zahvat[29]

Dijabetes tipa II

Dijabetes tipa II je dijabetes o inzulinu neovisan tip šećerne bolesti. Glavna posljedica te bolesti je ateroskleroza. Vitamin C ne liječi dijabetes, ali može blagotvorno djelovati, jer štiti od nakupljanja kolesterola i od štete koja može biti uzrokovana prevelikom razinom šećera - v.glikacija. Razina šećera se i dalje mora kontrolirati pravilnom prehranom, tabletama i redovnom tjelovježbom, no po nekim istraživanjima dva grama dnevno askorbinske kiseline ima učinak nadzora šećera (v. glukoze) u krvi[30].

Ovisnost o drogama

Višegramske doze vitamina C i to do 50 grama dnevno posebice u kombinaciji s B-kompleksom pokazali su se dobrim u uklanjanju loših simptoma na terapiji odvikavanja od heroina. Vitamin C se pokazao sigurnijim i djelotvornijim od metadona, koji zapravo, ovisnost o jednoj tvari zamjenjuje drugom[31].

Ostale bolesti

Visoki krvni tlak je jedan od čimbenika, koji doprinosi srčanim bolestima. Po nekim istraživanjima doza od jednog grama dnevno vitamina C bi trebala smanjiti krvni tlak[32].
Prevladavanje duševnih i tjelesnih posljedica uzrokovanih stresom dosta ovisi o vitaminu C. Nadbubrežna žljezda proizvodi hormone potrebne prilikom stresnih situacija. Ti hormoni sadrže više askorbata od bilo kojeg drugog djela tijela. Vitamin C pomaže u stvaranju stresnih hormona i štiti od toksina stvorenih njihovom tjelesnom pretvorbom.
Vitamin C nikako ne doprinosi mršavljenju, ali svakako sam postupak mršavljenja može pomoći. Ako koristimo razne redukcijske dijete ili samo smanjimo kalorijski unos za određeni broj kalorija i uz to koristimo tjelovježbu tada dolazi do izgaranja masnoća, ali u tom čitavom procesu dolazi i do oslobađanja toksina. Vitamin C potpomaže zdravo mršavljenje tako što spriječava oksidaciju i štiti organizam od toksina. Na kraju vitamin C potpomaže i jetru, da izdrži veće napore uzrokovane većim brojem slobodnih radikala oslobođenih tijekom gubitka težine.
Urični artritis, nastaje zbog taloženja mokračne kiseline na u zglobovima. Mokraćna kiselina je produkt razgradnje purina, koji se nalazi u mesu. Giht izaziva bolove u zglobovima i nateknuća zglobova. Jedina terapija je dijeta, dok su analgetici jedini izlaz kod bolova.
Prema nekom ispitivanju vitamin C u količini od 2 grama dnevno je usporio stvaranje žučnih kamenaca[33].
Vitamin C pruža očima antioksidativnu te tako spriječava nastanak mrene i usporava njezin razvoj. Za takvo djelovanje potrebno je oko 800mg dnevno C i to u kombinaciji s vitaminom E i prirodnim beta-karotenom. Askorbinska kiselina u dozi od 500 mg također smanjuje očni tlak (v. Glaukom) te tako smanjuje opasnost od nastanka glaukoma, mnogo češćeg kod nižih koncentracija vitamina C u organizmu [34]

Vitamin B - Energija za mozak

Osobu kojoj trebaju dodatne količine vitamina B1 odnosno tiamina nije teško naći. Jedete li kuhanu hranu, mogući deficit je više nego vjerojatan. Više od pola vitamina B1 u sirovoj hrani postaje žrtva kuhanja. A ako u prehrani imate mnogo rafiniranog, obrađenog brašna i žitarica, "pojačanih" ili s nekim dodacima, toplina neće imati bog zna što uništiti. Trudnoća i dojenje povećavaju potrebu tijela za vitaminom B1. Povećana potreba vitamina B1 je u slučaju da konzumiramo šećer i druge rafinirane ugljikohidrate, bavimo se sportom, imamo previše aktivnu štitnjaču i konzumiramo previše alkohola ili čaja. Potreba se također povećava starenjem. Osobe u starijoj životnoj dobi ne metaboliziraju vitamin kao što su nekoć mogle te stoga moraju konzumirati veću količinu te tvari[1].
Beri-beri, zvuči poput egzotične bolesti iz davnih vremena, bolesti nerazvijenog svijeta. Nažalost, ona postoji i danas. Kako obično nastaje u teškom alkoholizmu, liječnici je poznaju kao kardiomiopatiju povezanu s alkoholom. Za vrijeme bolesti srčani mišić gubi svoju sposobnost učinkovitog stezanja. Isto ako treba znati da bolest ne zaobilazi ni živčani sustav, probavni sustav, kao ni druge dijelove

Vitamin B6

Vitamin B6 ili piridoksin je vitamin B-kompleksa topljiv u vodi. Osim piridoksina vitaminsku aktivnost pokazuju, pirodoksal i piridoksamin.
Ovaj vitamin čini nekoliko sličnih spojeva. Piridoksin, piridoksal i piridoksamin derivati su piridina, a razlikuju se po skupini u položaju C-4. Piridoksin je bijeli kristaličan prašak koji se lako topi u vodi, a teže u akoholu, kloroformu i eteru. Slabo se razgrađuje, ali je osjetljiv na sunčevu svjetlost.
Sva tri sastojka se nalaze u prirodi. Piridoksina ima u biljnom i životinjskom tkivu, osobito u jetri i bubrezima, zatim u kvascu, ribi, soji, jajima, mlijeku te voću (osobito suho voće, banane, avokado) i povrću (špinat, pšenične klice) . Može se reći da ga ima posvuda. Preporučene dnevne količine (prema RDA) za odrasle zdrave muškarce su 2.0 mg, a za odrasle zdrave žene 1.6 mg pri normalnoj ishrani.
U jetri sva tri oblika prelaze u piridoksal fosfat i piridoksamin fosfat. Piridoksal fosfat je inače vrlo važan koenzim mnogih enzima u metabolizmu aminokiselina te pri dekarboksilaciji.
Nedostatak vitamina B6 je vrlo rijedak. Javlja se kod primjene nekih lijekova ili vezan za nedostatak nekih drugih vitamina B-kompleksa. Simptomi nedostatka se očituju na koži i u središnjem živčanom sustavu. Uz to ovaj vitamin ima i relativno nisku toksičnost.

Vitamin B12

Vitamin B12 je u vodi topljivi vitamin s vrlo važnom ulogom u različitim metaboličkim i sintetskim putevima. Naziv "vitamin B12" općenito se koristi za skupinu sličnih spojeva koji sadrže kobalt. Nedostatak može dovesti do megaloblastične anemije i nekih neuroloških oštećenja.
Osnovu ovog vitamina čini jezgra korina, zbog čega se ova skupina spojeva zovu korinoidi. Jezgru čine 4 reducirana pirolna prstena koji su međusobno povezani dok kobalt čini središte molekule i čvrstom kovalentnom vezom vezan za 4 dušikova atoma. Prisutstvo kobalta je vrlo bitno za biološku aktivnost.
Spoj sadržava i nukleotidni ostatak (baza, šećer, fosfat). Ovisno o skupini koja je kompleksno vezana na kobalt razlikuju se mnogi derivati (cijanokobalamin, hidroksikobalamin, metilkobalamin, deoksiadenozilkobalamin).
Glavni "proizvođač" ovog vitamina su mikroorganizmi često u simbiotskom životu sa većim organizmom.
Bogati izvor i najlakse dostupan vitamin B12 su obicno morski plodovi ili namirnice bogate mikroorganizmima: riba, mlijeko, fermentirani sirevi,
jetra dio njezine funkcije je skladištenje hranjivih tvari pa ga sadrzi u dostatoj količini, srce u njemu se nalazi medu ostalim zbog sadržaja velike količine krvi (crvenih krvnih zrnaca) koju B12 izgraduje. Meso je često presiromašan izvor tog vitamina za ljudske potrebe jer se teško apsorbira.
u povrću ga i nema tek možda neupotrebljivo maloj razini djelomicno zbog malo onih mikroorganizama kojih žive na biljci, ili korjenju, zato ga i nalazimo u maloj količini biljoždera koji obično sadrže neznatne nakupine tih mikroorganizama u svom probavnom traktu.
Modrozelene Alge kao Cijanobakterije vrsta vodene biljke često sastavljene od velike količine mikroorganizama, poput Spiruline ili AFA alga sadrže oveće količine lako apsorbivog vitamina B12, pa se koristi za nadomjestanje većeg nedostatka ili kao dodatak prehrani vegana.
Preporučene dnevne količine (RDA) za zdravu odraslu osobu su 2 μg, a to je količina prisutna u normalnoj prehrani.

Saznajte više: Vitaminske injekcije za jačanje imuniteta+homeopatske http://slobodni.net/t116617/#ixzz2PEEM5qFi

Nema komentara:

Objavi komentar

Ljudi koji postignu uspjeh...

Ljudi koji postignu uspjeh nakon dugogodišnjeg rada, stalnog učenja i prirodnog talenta, nikada neće "poleteti". Prelazeći stepeni...