Preskoči na glavni sadržaj

Zasto je setnja super stvar

Najbolji lijek za depresivan ili anksiozan mozak, kao i za umorno, nestabilno i bolno tijelo, je setnja najmanje sat vremena svakog dana.

Kad god je to moguće, šetnja treba da se odvija u prirodi, jer mir koji nam pruza priroda pomaže nam da se odvojimo od bijesa i uspostavimo mirni kontakt sa našim emocijama i našim mislima.



Naš um i naše tijelo "imaju težak život" zbog rutine i stresa kojem smo svakodnevno izloženi. Dakle, zbog nedostatka fizicke aktivnosti,  naš mozak postaje sporiji, teži, depresivniji i uznemireniji.

Tada počinjemo da primjećujemo da zaboravljamo stvari, da nemamo volje da nešto promjenimo da izađemo iz našeg svakodnevnog života, da nijedna aktivnost nije toliko zanimljiva i zadovoljavajuća kao odmor na kauču u našoj dnevnoj sobi.

Šetnja je simbol ličnog i mentalnog oslobađanja, "uravnoteženo ubrzanje" našeg uma i kontakta sa novim stimulusima koji mogu biti nagrađeni.

Šetnja je dobar način da oslobodite svoj um

Šetnja će učiniti naš mozak kreativnim i efikasnijim.

Priroda ili gradske ulice nije vazno.
Važno je da šetate.

@shortstoriesandskirts

Komentari

Popularni postovi s ovog bloga

Vaše je tijelo kiselo ili alkalno: 17 znakova neravnoteže

Jeste li znali da naše tijelo ima idealnu pH vrijednost od 7,365?

 Kada je poremećena ravnoteža, u našem tijelu nastaju razne bolesti. Naše navike, poput spavanja, stresa, pušenja i, prije svega, hrane koju konzumiramo, utiču na razinu pH u našem tijelu.

17 znakova neravnoteže - Kiselo-bazna ravnoteža u tijelu
Kako odrediti je li vam kiselo-bazna ravnoteža u tijelu narušena i što treba učiniti da biste je vratili?



Znakovi da je vaše tijelo previše kiselo
Što je vaše tijelo kiselije, to je imunološkom sistemu teže u borbi protiv bolesti, bakterija, pa čak i raka.

Ako u vašoj prehrani prevladavaju meso i mliječni proizvodi, šećer i prerađena hrana, tada je vaše tijelo prisiljeno koristiti alkalne minerale (kalcij, natrij, kalij, magnezij), kako bi neutraliziralo rezultirajuću suvišnu kiselinu.


Zbog toga se vitalne rezerve minerala troše, što negativno utieče na zdravlje. Neki naučnici čak vjeruju da teška acidoza može pridonijeti rastu malignih stanica i tumora. I sigurno doprinosi!

Ev…

9 ZLATNIH SAVJETA JAPANSKOG SLAVNOG DOKTORA

Moglo bi se reći da je doktor Shigeaki Hinohara zaslužan za dugovječnost Japanaca, jer su savjeti ovog japanskog doktora u velikoj mjeri doprinijeli da njegova nacija živi sretno i kvalitetno.
Preminuo je 18. srpnja 2017., u 105. godini, a u nasljeđe čitavom svijetu ostavio je vrlo vrijedna osobna saznanja o nedokučivoj tajni dugog življenja.




Hinohara je pomogao i u uspostavljanju medicinskih sistema, zahvaljujući kojima su Japanci postali jedan od najdugovječnijih naroda na svijetu. Gotovo do smrti, doktor Hinohara je radio u bolnici, liječio pacijente i predavao studentima na fakultetima.

Ovo su njegovih 10 zlatnih savjeta o postizanju dugog, zdravog i kvalitetnog života.

1. Energija dolazi iz toga što se osjećamo dobro, a ne iz zdrave prehrane i puno spavanja.

“Svi se sjećamo kako smo kao djeca, zabavljajući se, često zaboravljali jesti ili spavati. Vjerujem da možemo zadržati taj stav i kao odrasle osobe – najbolje je ne umarati tijelo s previše pravila, kao što su ručak i spavan…

Kako pravilno sakupljati ljekovito bilje?

Ugodne šetnje u prirodi možemo iskoristiti i za sakupljanje ljekovitog bilja. U tim slučajevima bitno je poznavati tehnike sakupljanja i konzervacije ljekovitog bilja.



Faktori kao vrijeme sakupljanja različiti su kod svake biljke. Klima i teren sakupljanja vrlo su važni kako bi ljekovita svojstva biljke bila iskorištena na što bolji i učinkovitiji način.
Osnovna pretpostavka za sakupljanje je poznavanje ljekovitoga bilja. Poznajemo li ga jasno je da ćemo ljekovito bilje sakupljati u pravo vrijeme, na pravom mjestu, pravu vrstu i na pravilan način.
Iskustvo je pokazalo da najbolje rezultate u liječenju postižemo sa svježe ubranim biljem što je za uspjeh u liječenju teških oboljenja neophodno potrebno. Svježe bilje možemo sakupljati u rano proljeće, katkada već od kraja veljače pa sve do studenoga. Poneko, štoviše, nalazimo čak i zimi, pod sniježnim pokrivačem ako smo zapamtili gdje mu je stanište (npr. rosopas obični). Za zimu valja osigurati zalihu suhoga bilja, ali ne preveliku. U tu…